Predstavljena je knjiga Igora Belze „Aleksandar Skrjabin“

U glazbenoj školi Rudolfa Matza u organizaciji udruge „Aleksandar Skrjabin“, te u sklopu projekta „Zvonjava na Trešnjevci“ održana je promocija knjige uglednog ruskog muzikologa Igora Belze u prijevodu na hrvatski jezik. Knjigu su predstavili glavna urednica izdavačke kuće „Mala zvona“ Sanja Lovrenčić, predsjednik udruge glazbenik Veljko Glodić i prevoditeljica Magdalena Marija Medašić uz izvedbu na klaviru skladbi Aleksandra Skrjabina. Obzirom da naklada „Mala zvona“ objavljuje biografije glazbenika, to se potpuno uklopilo u njihov program. Knjigu je prihvatila izdavačka kuća na prijedlog dvaju uglednih pijanista Veljka Glodića i Rubena Dalibaltajana.

"Naš moto, - naglasila je Sanja Lovrenčić, - „Knjige koje traju“ -  to je odraz želje za stvaranjem knjiga kojima se čitatelji vraćaju više puta, koje mogu čitati pripadnici različitih generacija iste obitelji ili zajednice, koje imaju trajnu estetsku vrijednost, i kao tekstovi i kao predmeti."

Predsjednik udruge je ispričao prisutnima, zašto je kraj tolike literature na ruskom jeziku u ime društva predložio upravo ovu biografiju i tko je bio Igor Belza.

Naime, Igor Belza je ugledni ruski muzikolog poljskog porijekla, koji je završio studij kompozicije u Kijevu, a rođen 1904. na području carske Rusije. Svoje djetinjstvo je proveo u Varšavi, studirao u Kijevu i nakon toga radio do 1941. u Kijevskom konzervatoriju, nakon čega odlazi u Moskvu. Predavao je također u konzervatoriju “Čajkovski”, te bio ravnatelj instituta za muzikologiju. Autor je niza knjiga o skladateljima.

U Rusiji je izdano podosta knjiga o Aleksandru Skrjabinu ali tekstovi su izrazito stručni, za razliku od ove knjige, koja je na neki način referentna. Nju odlikuje dvije stvari. Prva je ta, da je knjiga utemeljena na konkretnim činjenicama, koristi materijale iz muzeja Skrjabin, tekstove,  prepisku skladatelja, i drugo, da je njezin jezik razumljiv kako glazbenicima tako i široj publici. Uz to, u Hrvatskoj do sada nje postojala nijedna knjiga o skladatelju. Ova je prva.

Magdalena Marija Medašić, prema riječima glavne urednice, bila je idealan izbor za prevoditeljicu ove knjige obzirom da je studirala muzikologiju i ruski jezik, prevoditeljski smjer, odnosno zna jezik izvornika i glazbenu terminologiju što je za ovakav tekst jako važno.

Prevoditeljica je podijelila s prisutnima svoje jedinstveno iskustvo. Priznala je da iako radi doktorski rad na temu sovjetske glazbe, te je prevodila članke u tu svrhu, nikad nije radila na tako velikom i zahtjevanom tekstu. Bilo je zaista izazovno, dugotrajno ali je i dosta iz toga naučila o prevoditeljstvu.

„Meni kao muzikologu knjiga služi kao muzikološki manifest, jer ne samo da je ona produkt svog vremena, nego naglašuje moć muzikologije. Belza je „vratio“ Skrajbina iz zaborava u kojem je prebivao u vrijeme socrealizma. Tekst je zaista neobičan. Ima citata iz književnosti ali i analiza glazbenih djela. Belza je pokušao približiti stvaralaštvo Skrajbina široj publici uz mopoć poetskih opisa glazbe, tako da je bilo zaista izazovno na trenutke prestati biti muzikolog“, - rekla je Magdalena Marija Medašić.       

 

Knjiga Igora Belze „Aleksandar Skrjabin“

Aleksandar Nikolajevič Skrjabin (1872. – 1915.) pripada nekolicini skladatelja u povijesti glazbe koji su svojim djelima dosegnuli univerzalnu svjetsku važnost; i u hrvatskoj glazbi Skrjabin je ostavio neizbrisiv trag utječući na razvoj mnogih skladatelja. Njegov glazbeni izričaj baštini europski modernizam, impresionizam, ekspresionizam, ali i specifične harmonijske i skladateljske postupke kojima su se služili njegovi ruski suvremenici – to su osnove na kojima Skrjabin gradi vlastiti originalan stil. Ova biografija iz pera uglednog ruskog muzikologa Igora Belze, prvi put objavljena 1983., prikazuje skladateljev život i djelo temeljeći se na autentičnim dokumentima, poglavito iz građe Memorijalnog muzeja Aleksandra Nikolajeviča Skrjabina u Moskvi. Ta građa uključuje skladateljevu korespondenciju, zapise suvremenika, kritike, partiture. U pripovijest o Skrjabinovu životu Belza unosi i analize njegovih najznačajnijih djela na način koji može biti zanimljiv ne samo glazbenim stručnjacima nego i široj publici. Skrjabinova osebujna osobnost razvijala se kroz mnoga duhovna i emocionalna previranja, o čemu u ovoj knjizi svjedoče njegovi najbliži prijatelji – među njima su i glazbeni velikani poput Rahmanjinova, Rimski-Korsakova, Ljadova i Safonova Skrjabinovu užem krugu pripada i niz drugih umjetničkih osobnosti iz pokreta „rusko srebrno doba” različitih svjetonazora, u rasponu od pristalica misticizma i esteticizma pa do onih pod utjecajem Marxove i Nietzscheove filozofije, ili pak teozofije Helene Blavatsky i Steinerove antropozofije. Pod utjecajem toga duhovnog ozračja Skrjabin razvija svoje osebujne poglede na umjetnost i svrhu ljudskog postojanja koji se utjelovljuju i u njegovoj glazbi. (Veljko Glodić)