Ruska jesen u Splitu

Od Judite do Judife

 

Programi ruskih udruga u Hrvatskoj često su vezani za tematiku kulturnih veza između dviju kultura. Društvo „Izvor“ iz Splita, koje sljedeće godine obilježava 20 godina rada, posebnu pažnju pridaje njegovanju i razvoju književnoj, te glazbenoj i slikovnoj tradicijskoj kulturi oba naroda.

U svom književno scenskom nastupu koji je održan 25. studenog u Gradskoj knjižnici Marka Marulića članovi udruge „Izvor“ prikazali su Juditu - najznamenitije djelo Marka Marulića i prvi umjetnički ep hrvatske književnosti, kroz djela poznatih svjetskih pjesnika, slikara, skladatelja, te pomoću recitacije, video i audio materijala, pa čak i kvizova.

Marulića s pravom smatraju ocem hrvatske književnosti, jer bio je prvi književnik koji je napisao ep na hrvatskom jeziku. Tako je i tvorac ruskog književnog jezika - Aleksandar Puškin, poslije više od tri stoljeća 1836. godine, u svom posljednjem obraćanju u žanru poeme, uzeo je za siže legendu o biblijskoj junakinji Judifi.

Cijeli književno scenski nastup bio je vrlo zanimljivo koncipiran. Prije nego što su krenuli s pričom o Marku Maruliću, sudionici su uvrstili dio u kojem su pojasnili u koje je doba stvarao legendarni književnik i što je sve utjecalo na njegov stil i tematiku djela.

O životu Marulića (pravo prezime zapravo Pečenić, koje prema tadašnjem humanističkom običaju latinizirali u Marulus, odnosno Marulić) ne zna se sve pouzdano, ali su njegova djela, uz književnu vrijednost, dobar materijal za rekonstrukciju. Iz njih se može puno saznati o njegovim navikama, životnom stajalištima i o ljudima koji sa ga okruživali. Zna se da je rođen 18. kolovoza u Splitu gdje je i preminuo 1524. u dobi od 74 godine. Kao književnik doživio je priznanje za života ukoliko su njegova djela probila okvire tadašnje države, utoliko što je cijela Europa znala za književni opus velikog Splićanina.

Glavni su mu uzori bili Biblija, patrisika i klasična antika. Jednim od najpoznatijih Marulićevih djela na latinskom jeziku smatra “Davidijada”, junačko-povijesni ep s religioznim značajkama u 14 knjiga po uzoru na Vergilija.

Sudionici književno-scenskog nastupa ispričali su nekoliko zanimljivih činjenica vezano za opus Marka Marulića.

Na primjer,  Britanska knjižnica posjeduje primjerak Evangelistara iz 1529. koji je bio osobno vlasništvo engleskog kralja Henrika VIII s njegovim vlastoručnim bilješkama kojih je oko 140.

Naravno, najviše pažnje prezentatori su poklonili najznačajnijem djelu hrvatske književnosti – epu „Judita“, te djelima koji su bili nadahnuti Marulićevim epom. “Judita” je bila napisana 1501. godine, objavljena dvadesetak godina kasnije i prevedena na mnoge svjetske jezike. Pretpostavlja se da knjiga 20 godina postojala u rukopisu jer tisak je bio jako skup. Prvo poznato izdanje objavljeno je u Veneciji 1521. godine, a sam Marulić u predgovoru je napisao, kako je želio ep napisati „našim jezikom“ da „… neka ju budu razumiti i oni ki nisu naučni knjige latinske ili dijačke“.

Lik Judite prikazan je u djelima Veronesea, Domenica Beccafumija, Gentileschija, Tiziana, Rembrandta, Rubensa, Caravaggia i Giorgionea. Među onima koji su opjevali Juditu su Vivaldi, Salieri, Mozart, Aleksandar Serov i mnogo drugih velikih imena.

Ruski skladatelj Aleksandar Serov 1863. godine napisao je operu „Judifa“ čija premjera trijumfirala u Marijinskom kazalištu Sankt-Peterburga na kraju sezone – pozicija rezervirana za „najznačajnija djela“.

Liku „židovske udovice“ koja je spasila svoj grad Betuliju od vojske Nabuhodonozora, tako što je zadobila njegovo povjerenje i na kraju odsjekla mu glavu, posvetili su svoja djela ruski pjesnici: Aleksandar Puškin, Marina Cvetajeva, Nikolaj Gumiljev, Anna Ahmatova, Josip Mandeljstam.

 

U spomen na Marka Marulića i njegovu ulogu u hrvatskoj književnosti Sabor Republike Hrvatske 1996. godine proglasio je 22. travnja „Danom hrvatske knjige“ jer tog dana 1501. godine književnik dovršio „Juditu“.

 

Književno scenski  nastup "Ruska jesen u Splitu. Od Judite do Judife"  je prošao u kreativnoj i prijateljskoj atmosferi.

 

Osmi put  za redom manifestacija se organizira u prekrasnom gradu Splitu, čija je administracija ocijenila rad ruskog kulturnog društva, pružajući financijsku pomoć u održavanju ovog projekta. Članovi udruge su pokazali visoku razinu nesebičnog sudjelovanja u prezentaciji hrvatske, svjetske i ruske kulturne baštine. Sudionici su poput pravih glumaca recitirali pjesme na hrvatskom i ruskom jeziku, a književno-scenski prikaz je bio popraćen video i audio prezentacijama, u kojima je prikazan lik starozavjetne junakinje u djelima poznatih svjetskih slikara i skladatelja.

Na kraju manifestacije priređena je kratka prezentacija izdanja udruge ruske nacionalne manjine iz Zagreba SARUS - knjige „Ako bi to bilo moguće“ - zbirke priča koje objedinjuje tematika povezanosti tehnološkog napretka i socijalne strukture društva budućnosti, te bizarne mogućnosti utjecaja tehnologije na društvo. Udruga „Izvor“ dobila je knjige na poklon, a kao posebno iznenađenje autorica knjige i glavna urednica časopisa „RusSlo“ Katarina Todorcev Hlača poklonila je udruzi i drugu svoju knjigu „33 i 1/2 recepta ruske povijesne kuhinje“.

Na manifestaciji su prisustvovali predstavnici mađarske i slovenske nacionalne manjine grada Splita, a udruga je posebno zahvalna gradskoj knjižnici Marka Marulića u Splitu za prostor i tehničku podršku.

Elena Gabrić​