O SARUS-u

našem radu i stavovima

​

SARUS – udruga ruske nacionalne manjine Republike Hrvatske osnovana je 09.01.2009. godine i 2019. godine obilježila je 10. godišnjicu rada. Tijekom ovih godina članovi udruge  organizirali su mnogobrojne manifestacije, izložbe, tribine i okrugle stolove ali osnovna djelatnost udruge je informiranje i izdavaštvo. SARUS je redovito, četiri puta godišnje, izdaje glasilo ruske nacionalne manjine u RH „RusSlo“ i časopis za djecu „Kolobok“, u tiskanom izdanju, a puna verzija s opširnim fotoreportažama nalazi se na ovom web-portalu.

Osim što je 2019. godine obilježena 10. obljetnica, imali smo još jedan povod za slavlje - 100. godina od osnutka prvih ruskih udruga u Zagrebu: Rusko kolo i Rusko-slavensko društvo 1919. godine. (Puškadija-Ribkin, Tatjana/ Emigranti iz Rusije u znanstvenom i kulturnom životu Zagreba. Zagreb, 2006, str. 54.)

Povodom obilježavanja dvaju važnih događaja za rusku nacionalnu manjinu želimo se predstaviti našim sugrađanima kao dostojni nasljednici naših prethodnika koji su ostavili zapažen trag u znanstvenom, gospodarskom i kulturnom životu Hrvatske.

Ruska manjina živi i djeluje u Hrvatskoj autonomno, odnosno u okviru definicije u Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina u koji je bila uvrštena odlukom Hrvatskog sabora  2003. godine. Mi želimo približiti našim sugrađanima svih nacionalnosti povijest i sadašnjost ruske nacionalne manjine koja nastoji integrirati u hrvatsko društvo uz očuvanje svog kulturnog identiteta. Želimo da naši sugrađani upoznaju život i način djelovanja nacionalne manjine koja je u povijesti imala puno uspona i padova zbog političkih razloga, a danas ima svoje mjesto kao Ustavno priznata nacionalna manjina u Republici Hrvatskoj.

Upravo zbog toga mi se ne bavimo politikom nego živimo prema zakonu države, s kojom kako je rekla jedna Ruskinja iz Splita „mi smo već tijesno povezani, a ona nas je ne samo da je primila, nego daje mogućnost čuvati naše tradicije, jezik i kulturu“.

Zahvaljujući našim mnogobrojnim aktivnostima ruska kultura, jezik i tradicija kroz književne i glazbene večeri, izložbe, koncerte, dječje priredbe, kao i časopise ruske nacionalne manjine, te izdanja Saveza Rusa dobro su poznati u Hrvatskoj.

Sve više naših sugrađana svih nacionalnosti shvaća da ne treba identificirati službenu politiku Rosijske Federacije s organizacijom nacionalne manjine koja živi u Hrvatskoj. Kada nas naši sugrađani upoznaju osobno i prepoznaju naš rad i zalaganje, onda se topi čak i najdeblji led nesporazuma, koji zna stvarati neprijateljstvo. Udruga i njegovi članovi imaju isključivo kulturne zadaće i ambicije. Novi val Rusa u Europi više se ne smatra iseljenicima jer su organički integrirani u europski kulturni život.

Stoga, naš je cilj dokazati da smo ravnopravni članovi Hrvatskog društva, koji ni na koji način nisu "peta kolona", ali se ne odriču svojih korijena, jezika, povijesti i tradicije.

U skladu s takvim stavom, nudimo suradnju svima koje žele postići međusobno razumijevanje. Također se trudimo da naša djeca, mnoga od kojih su već napola Hrvati, mogu razgovarati na ruskom jeziku i ponosno naglasiti da ruska krv teče u njihovim žilama, kao i većina potomaka druge, pa čak i treće generacije Rusa u Hrvatskoj.

Naš moto da su domovina, zemlja i država je različiti pojmovi. Zemlja je geografski pojam, država je politički i samo DOMOVINA je neodvojiv dio osobnosti koji se veže za jezik, kulturu i tradiciju naroda.

Naša najveća želja je predstaviti rusku nacionalnu manjinu široj hrvatskoj javnosti kao jednu od ravnopravnih manjina čiji su predstavnici dali veliki doprinos kulturi, znanosti, naobrazbi i obrani Republike Hrvatske.

Glavnu ulogu u tome igra naš kulturološki almanah koji „piše“ povijest ruske nacionalne manjine u RH počevši od 20-tih godina XX stoljeća, izvještava o suvremenim događanjima, radi na očuvanju ruskog jezika, tradicija i prati rusko-hrvatske kulturne i znanstvene odnose.

Časopis se bez naknade dijeli članovima 14 udruga ruske nacionalne manjine i društava hrvatsko-ruskog prijateljstva, te ustanovama koje imaju zajedničke programe s udrugama, narodnim knjižnicama i pojedincima, promiču rusku kulturu u Republici Hrvatskoj.

Časopis za djecu „Kolobok“ se izdaje za djecu pripadnika ruske nacionalne manjine, te osim u svrhu informiranja služi za učenje materinskog jezika i kulture i kao didaktički materijal za nastavu ruskog jezika i kulture po modelu „C“ u školama i radionicama koje organiziraju udruge Rusa i hrvatsko-ruske udruge. 

Članovi udruge, posebice oni koji imaju novinarske vještine i naobrazbu,  kako u zemlji tako i inozemstvu, aktivno sudjeluju u stvaranju originalnog kontenta što omogućava napraviti časopise na visokoj profesionalnoj razini, naravno u skladu s financijskim mogućnostima.

Osim informiranja Savez Rusa obavlja izdavačku djelatnost.

Prvenac izdavačke djelatnosti je knjiga izdana povodom 100. obljetnice doseljavanja Rusa na područje Hrvatske kao rezultat I svjetskog rata autora dr. sci. Filipa Škiljana. „Rusi u Hrvatskoj“. Autor u knjizi na temelju statističkih podataka, arhivskih materijala ruskih društava i organizacija, novinskih izdanja Rusa u Hrvatskoj i obavljenih nekoliko desetina intevjua donosi informacije o ruskoj populaciji u Hrvatskoj. Intevjui su obavljeni s Ruskinjama u Međimurju, Hrvatskom zagorju, Slavoniji, Zagrebu, Rijeci i Splitu. Na temelju intevjua autor donosi podatke o razlozima i načinu dolaska Ruskinja u Hrvatsku, njihovim prvim utiscima o Hrvatskoj, snalaženju u Hrvatskoj, oblicima i vrstama diskriminacije koje doživljavaju ili koje su doživljavale u Hrvatskoj, načinima organiziranja i okupljanja u društva, načinu čuvanja identiteta u Hrvatskoj i oblicima održavanja kontakata sa Rusijom.

Prezentacija knjige organizirana je u Krapini, Zagrebu, Splitu, Dubrovniku, Rijeci i Varaždinu, a potpomognuta je od strane Savjeta za Nacionalne manjine.

Druga knjiga „Suncostaj“, dvojezično izdanje,  plod je suradnje Saveza Rusa, Akademije ruske književnosti čiji su članovi autor Natalija Listikova i urednica Natalija Vorobljova Hržić, moskovske škole „Integracija XXI vijek“, izdavača Dragi Savičevića  te Koordinacije vijeća i predstavnika drugih nacionalnih manjina Grada Zagreba. Financijsku podršku dali su Savjet za nacionalne manjine i Grad Zagreb. Ilustracije za tekst Natalije Listikove nacrtala su djeca, a na hrvatsko jezik tekst je prevela Dubravka Pleše.  

Hrvatsko-ruski i rusko-hrvatski rječnik s kratkom gramatikom je dobro ocijenjen kako od strane hrvatskih tako i ruskih korisnika a drugo izdanje priprema eminentni zagrebački izdavač.

Knjiga „33 i ½ povijesnih recepta ruske kuhinje“, nije klasična kuharica, tako da onaj tko želi upoznati suvremenu rusku kuhinju možda će biti razočaran, a možda će se ugodno iznenaditi jer klasičnih kuharica već ima popriličan broj, pogotovo na internetu gdje imate čak i snimku cijelog procesa pripreme jela. Ova kuharica je jedinstvena i evo zašto.

Prije bi se reklo da autorica ima za cilj predstaviti hrvatskom čitatelju povijest ruske kuhinje ali za to je odabrala neobičan pristup tako da uz informaciju o jelu i poznatim osobama ipak daje informaciju kako se jelo priprema odnosno sastojke, tehnologiju pa čak i savjete kako se komplicirano jelo može pripremiti jednostavnije.
Osim toga, autorica uspješno nadopunjava priče o zabavnim jelima ruske kuhinje svojim zapažanjima. Živa ugodna manira pripovijedanja radi čitanje knjige zanimljivim, a pokoja autorska priča smješta ju u razred beletristike. 

Knjiga je napisana laganim jezikom, a sadržaj je zanimljiv kako za one koji će ju koristiti kao kuharicu, tako i za one koji će pročitati kao priču o ruskoj kuhinji. Slike jela nadopunjavaju dojam, a portreti poznatih osoba i priča o njima stavljaju priču o konkretnom jelu u zanimljiv povijesni kontekst. Hrvatskom čitatelju sigurno će biti zanimljivo upoznati povijest nastanka jela, od kojih svako ima svoju legendu ili "lovačku priču", a često su opisana i u ruskoj književnosti. Izvrsne fotografije doslovce potiču na pokušaj kuhanja.

Knjiga „Kad bi to bilo moguće…“ autoričin je prvi pokušaj izražavanja u prozi, u obliku kratke priče. Svaka od osamnaest priča ima jednostavnu radnju, koja opisuje obične ljude i njihove probleme, koji su neočekivano dobili priliku promijeniti svoj život.

Priče su napisane u žanru društveno – psihološke fantastike.

Osamnaest priča objedinjuje tematika u kojoj vodeću ulogu igraju raznovrsni opisi tehnološkog napretka i društvenog uređenja budućnosti – bizarne mogućnosti utjecaja tehnologije na čovjeka i društvo. Stvaranje nerealnih situacija - s jedne strane omogućuje prikaz  društva kroz neobične - nepostojeće (za sada) okolnosti,  dok s druge strane  istražuje smjerove društvenog razvoja i upozorava na opasnosti koje takvi trendovi mogu donijeti.

Čitatelja se jednostavno uvodi u tijek priče koja gotovo da ne sadrži pozadinske događaje, nego se usredotočuje na glavni. Radnja se odvija i završava tako da se čitatelj može poistovjetiti s likovima te odlučiti slaže li se s njima ili ih osuđuje.Autorica se nada nastaviti tradiciju proznog stvaralaštva koju su započele prethodne generacije u krugovima pripadnika ruske nacionalne manjine u Hrvatskoj.